Teškoće na području senzorne integracije osjeta često usporavaju djecu u učenju te uzrokuju probleme u ponašanju stoga u radu s djecom poseban naglasak stavljamo upravo na ovo područje. Pružajući djetetu dovoljno senzornih iskustava pomažemo djetetu da se regulira te dođe u stanje optimalne pobuđenosti za daljnje usvajanje novih znanja i vještina te usmjeravanje na sadržaj. Slijeđenjem djetetovih interesa, imajući na umu disfunkciju koja je prisutna bogatimo i djetetovu igru te doprinosimo razvoj umotoričkog planiranja i sposobnosti sekvencioniranja koji su bitan segment u procesu usvajanja akademskih vještina i znanja.

3.1.          Oprema za taktilni osjetni modalitet Taktilni sustav daje nam informacije o dodiru, pritisku, boli i temperaturi, kako bi razlikovali opasne i neopasne podražaje, za prepoznavanje i lokaliziranje predmeta i dodira. U radu s djecom nužno je osigurati optimalnu količinu taktilnih podražaja kroz igre i aktivnosti koje pružaju taktilne inpute (bodljikave loptice, taktilne ježiće, poligone različitih tekstura, terapijske kamenčiće i sl.). Djecu koja su taktilno preosjetljiva potrebno je postepeno izlagati različiti podražajima kako bi se njihov neurološki sustav postepeno navikavao te se s vremenom smanjila nelagoda koju taktilni podražaji mogu izazvati kod hiperreagibilnog djeteta.

3.2.          Oprema za proprioceptivni – osjetni modalitet Proprioceptivni sustav pruža nam informacije o tonusu i kontroli držanja te čini pozadinu za pozornost i razinu pobuđenosti. Važan je za postularnu prilagodbu, smanjivanje taktilne defenzivnosti, ali i neophodan element u razvijanju sheme tijela. Pružajući djetetu dovoljno proprioceptivnih inputa kroz razne aktivnosti (masaža dubokim pritiskom, skakanje na trampolinu, prekrivanje djeteta s lopticama u bazenu, korištenje težinskih deka, guranje teških predmeta, provlačenje kroz uski tunel i sl.) indirektno možemo utjecati na sve senzorne sustave te poboljšati djetetovu sposobnost regulacije i koncentracije koje su važan preduvjet za usvajanje akademskih vještina

3.3.          Oprema za vestibularni osjetni modalitet Vestibularni sustav nalazi se u unutarnjem uhu i daje nam informacije o kretanju te položaju glave i tijela u prostoru. Uključen je i u razvoj i reakcije ravnoteže, postularne kontrole te tonusa mišića, kao i u stabiliziranje očiju u prostoru dok je osoba u pokretu. Vestibularni input moguće je djeci pružiti kroz igre i aktivnosti na vestibularnim spravama kao što su platforma, valjak ljuljačka, tobogan, kosina, trampolin, balansni krug, podni surfer, lijevak i sl..

3.4.          Oprema za audio osjetni modalitet Auditivni sustav ima ulogu u zaštiti (nesvjesno osluškivanje), kogniciji (svjesno slušanje), orijentaciji u prostoru te zamjećivanju i održavanju pažnje. Za djecu koja su auditivno hiperreagibilna (preosjetljiva) u radu često koristimo slušalice kako bi djeci smanjili intenzitet buke i olakšali sudjelovanje u drugim aktivnostima istovremeno vodeći računa o postepenom uvođenju raznih zvukova s ciljem habituacije. S druge strane auditivna hiporeagibilnost često uključuje auditivno samostimuliranje koje je potrebno postepeno prekidati preusmjeravanjem na aktivnosti koje će djeci dati dovoljno auditivnih inputa na svrsishodniji način. Za stimulaciju auditivnog osjetnog modaliteta možemo koristiti brojne glazbene instrumente te auditivne zapise koji reproduciraju različite zvukove kojima trebamo postepeno izlagati dijete

3.5.          Oprema za vizuelni osjetni modalitet  Vizualni sustav neurološki je usko povezan s vestibularnim i proprioceptivnim sustavom. Iznimno je važan za motoričko planiranje djeteta te prostornu percepciju. U radu s djecom koristimo različite slagalice, umetaljke, puzzle, svjetleće kugle i sl. s ciljem stimulacije vizualnog osjetnog modaliteta.

Interaktivni ekrani su posebna vrsta ekrana veličine su 65 inča koji imaju ugrađeno računalo omogućuju učiteljima i učenicima visoki stupanj interakcije i suradnje tijekom nastave. Uz pomoć interaktivnih ekrana možemo pripremiti adekvatne materijale primjerene svakom učeniku, bez obzira na dob ili teškoće, koji se mogu koristiti u individualnim i grupnim aktivnostima. Interaktivni ekrani omogućuju korištenje auditivnog i vizualnog sadržaja što je naročito važno za učenike s poremećajima iz spektra autizma kojima je potrebna upravo takva podrška u učenju. Uz to, omogućuju i korištenje različitih softvera i aplikacija poput ICT-AAC aplikacija koje potiču razvoj koncentracije, vizualne pažnje, slušne pažnje, vizualne percepcije, interakcije, komunikacije itd.

Asistivne tehnologije podrazumijevaju bilo koji pomoćni i prilagodljivi rehabilitacijski uređaj ili sustav koji pojedincu omogućuje izvođenje zadataka koje inače ne bi mogao izvesti ili povećava jednostavnost i sigurnost izvođenja istih. Potpomažu povećanje, održavanje ili unaprjeđivanje funkcionalnih mogućnosti osoba s teškoćama u govoru, tipkanju, pisanju, prisjećanju, pokazivanju, vidu, sluhu, učenju, hodanju itd..

•  Jednostavni komunikatori i prateći softveri
  Jednostavni komunikatori su uređaji koji omogućavaju osobi s komunikacijskim teškoćama lakšu komunikaciju na način da stvaraju govor reproduciranjem snimljene poruke. Idealni su za učenike koji tek počinju s korištenjem asistivne tehnologije i potpomognute komunikacije te za učenike s težim i teškim intelektualnim teškoćama zbog efikasnosti i jednostavnosti za upotrebu. Koriste ih i učenici s poremećajima iz spektra autizma koji koriste PECS metodu za komunikaciju. Jednostavni komunikatori potiču razvoj govorno-jezičnih, spoznajnih i socijalnih vještina.
• Tablet komunikatori i komunikacijski softveri
  Tableti komunikatori su napredni elektronički uređaji koji olakšavaju komunikaciju pomoću komunikacijskih softvera u kojima već postoje mnogobrojni izrazi, sržni vokabular, riječi s pratećim simbolima i mogućnost pisanja poruka koje će komunikator izgovoriti. Namijenjeni su učenicima s komunikacijskim teškoćama i govorno- jezičnim teškoćama. Tablet komunikatori, poput Tobii Dynavox Indii, se mogu primjenjivati u radu s učenicima kod kojih se koristi metoda PECS za poticanje komunikacije, naročito s učenicima s poremećajima izb spektra autizma koji su savladali četiri, pet ili svih šest faza PECS metode.
• Uređaji za učenje

• Paket za disleksiju uključuje softver ABC Maestro, odnosno pedagoško-rehabilitacijski program za učenje čitanja, pisanja i korištenja tipkovnice. Program je namijenjen učenicima s teškoćama koji uče čitati, pisati i koristiti tipkovnicu. U paket je uključena Clevy tipkovnica te Clevy računalni miš. Tipkovnica je posebno dizajnirana s pametnim rasporedom slova u boji i robusnim dizajnom.
  Namijenjena je za učenike sa specifičnim teškoćama učenja i učenicima s motoričkim teškoćama.

•  

  Sklopke

  Sklopke su alternativni ulazni uređaji koji omogućuju pristup i upravljanje računalom ili igračkama. Namijenjeni su učenicima s motoričkim teškoćama kojima je potrebna takva prilagodba, kao i učenicima s težim i teškim intelektualnim teškoćama kod kojih sklopke možemo koristiti za poticanje razumijevanja uzročno-posljedične veze (npr. pritisak sklopke pokreće igračku dok u odsustvu pritiska igračka miruje).

• Paket za disleksiju

Teškoće na području senzorne integracije osjeta često usporavaju djecu u učenju te uzrokuju probleme u ponašanju stoga u radu s djecom poseban naglasak stavljamo upravo na ovo područje. Pružajući djetetu dovoljno senzornih iskustava pomažemo djetetu da se regulira te dođe u stanje optimalne pobuđenosti za daljnje usvajanje novih znanja i vještina te usmjeravanje na sadržaj. Slijeđenjem djetetovih interesa, imajući na umu disfunkciju koja je prisutna bogatimo i djetetovu igru te doprinosimo razvoj umotoričkog planiranja i sposobnosti sekvencioniranja koji su bitan segment u procesu usvajanja akademskih vještina i znanja.

3.1.          Oprema za taktilni osjetni modalitet Taktilni sustav daje nam informacije o dodiru, pritisku, boli i temperaturi, kako bi razlikovali opasne i neopasne podražaje, za prepoznavanje i lokaliziranje predmeta i dodira. U radu s djecom nužno je osigurati optimalnu količinu taktilnih podražaja kroz igre i aktivnosti koje pružaju taktilne inpute (bodljikave loptice, taktilne ježiće, poligone različitih tekstura, terapijske kamenčiće i sl.). Djecu koja su taktilno preosjetljiva potrebno je postepeno izlagati različiti podražajima kako bi se njihov neurološki sustav postepeno navikavao te se s vremenom smanjila nelagoda koju taktilni podražaji mogu izazvati kod hiperreagibilnog djeteta.

3.2.          Oprema za proprioceptivni – osjetni modalitet Proprioceptivni sustav pruža nam informacije o tonusu i kontroli držanja te čini pozadinu za pozornost i razinu pobuđenosti. Važan je za postularnu prilagodbu, smanjivanje taktilne defenzivnosti, ali i neophodan element u razvijanju sheme tijela. Pružajući djetetu dovoljno proprioceptivnih inputa kroz razne aktivnosti (masaža dubokim pritiskom, skakanje na trampolinu, prekrivanje djeteta s lopticama u bazenu, korištenje težinskih deka, guranje teških predmeta, provlačenje kroz uski tunel i sl.) indirektno možemo utjecati na sve senzorne sustave te poboljšati djetetovu sposobnost regulacije i koncentracije koje su važan preduvjet za usvajanje akademskih vještina

3.3.          Oprema za vestibularni osjetni modalitet Vestibularni sustav nalazi se u unutarnjem uhu i daje nam informacije o kretanju te položaju glave i tijela u prostoru. Uključen je i u razvoj i reakcije ravnoteže, postularne kontrole te tonusa mišića, kao i u stabiliziranje očiju u prostoru dok je osoba u pokretu. Vestibularni input moguće je djeci pružiti kroz igre i aktivnosti na vestibularnim spravama kao što su platforma, valjak ljuljačka, tobogan, kosina, trampolin, balansni krug, podni surfer, lijevak i sl..

3.4.          Oprema za audio osjetni modalitet Auditivni sustav ima ulogu u zaštiti (nesvjesno osluškivanje), kogniciji (svjesno slušanje), orijentaciji u prostoru te zamjećivanju i održavanju pažnje. Za djecu koja su auditivno hiperreagibilna (preosjetljiva) u radu često koristimo slušalice kako bi djeci smanjili intenzitet buke i olakšali sudjelovanje u drugim aktivnostima istovremeno vodeći računa o postepenom uvođenju raznih zvukova s ciljem habituacije. S druge strane auditivna hiporeagibilnost često uključuje auditivno samostimuliranje koje je potrebno postepeno prekidati preusmjeravanjem na aktivnosti koje će djeci dati dovoljno auditivnih inputa na svrsishodniji način. Za stimulaciju auditivnog osjetnog modaliteta možemo koristiti brojne glazbene instrumente te auditivne zapise koji reproduciraju različite zvukove kojima trebamo postepeno izlagati dijete.

3.5.          Oprema za vizuelni osjetni modalitet  Vizualni sustav neurološki je usko povezan s vestibularnim i proprioceptivnim sustavom. Iznimno je važan za motoričko planiranje djeteta te prostornu percepciju. U radu s djecom koristimo različite slagalice, umetaljke, puzzle, svjetleće kugle i sl. s ciljem stimulacije vizualnog osjetnog modaliteta.

Usluga prijevoza dostupna je učenicima s teškoćama u razvoju i podrazumijeva preuzimanje učenika u njihovom domu te povratak kući nakon nastave. Međutim, usluga prijevoza ne znači samo transport već ima puno šire značenje za učenike i njihov razvoj. Kombi vozilo s vozačem stoji na raspolaganju za mnogobrojne aktivnosti (poludnevni izleti, posjet vatrogascima, policiji, odlazak u košarkašku dvoranu itd.) koje škola organizira te posjete kulturnim i zabavnim događanjima (odlazak u kino, kazalište, muzeje itd.). Glavni cilj omogućavanja adekvatnog prijevoza je pružanje prilika našim učenicima za sudjelovanje u životu lokalne zajednice te prilika za socijalizaciju.